Osnovna škola "Stjepan Radić" Božjakovina

reg. lokal. (u Zagrebu)

1.            oslovljavanje starije ugledne dame, imenuje se samostalno ili uz prezime [ljubim ruke milostiva]

2.            pov. starija domaćica kad je oslovljava kućna pomoćnica

Veronika Matošević, 4. a

LOVAČKI

koji se odnosi na lovce [lovački šešir; lovačka puška]

v. lov

1.a. hvatanje ili odstreljivanje životinja u prirodi b. meton. lovina, ulov

2.a. potraga za osumnjičenim za zločin b. progon (ob. politički) nepoćudnih ljudi [lov na čovjeka]

Joakim Marković, 4. b

GNJITI

postajati gnjio; gnjiliti, gnjiti, truljeti

v. gnoj

1.            pat. gusta izlučina upaljena tkiva organizma čovjeka i životinje

2.            v. gnojivo

3.            razg. blato, glina

Anto Ravlić, 4. b

MIG

1.            brzi pokret, stisak kapka oka kojim se daje neki znak

2.            pren. neizravni nalog, znak da se što učini [dati (komu) mig]

Anto Ravlić, 4. b

ODVITI

1.            (što) a. osloboditi omota tako da ostane otvoreno ono što je bilo uvijeno; odmotati b. olabaviti zavrtanj, otpustiti odvijačem

2.            (se) odvrtiti se

Sara Tibold, 4. b

AMA

orij.

1.            riječ za pojačavanje prethodno rečenog, i to, i to baš, baš upravo, ništa manje nego, ništa manje nego baš [svatko, ama svatko]

2.            riječ pitanja, čuđenja, zapovijedanja (na početku iskaza); ma [Ama... znate li?]

3.            riječ kojom se kazuje što suprotno onome što je rekao ili učinio sugovornik; ali [Ama jesam li ti rekao da to ne smiješ raditi?]

Anto Ravlić, 4. b

RADNI

koji se odnosi na rad, koji je u vezi s radom, koji služi za rad

Sintagma

∆ radna jedinica dio zaposlenih u poduzeću ili ustanovi koji u procesu rada predstavljaju cjelinu i imaju određenu samostalnost;

radna knjižica javna isprava koja služi za dokazivanje stručnosti, kvalifikacije, radnog staža i pojedinih prava iz socijalnog osiguranja;

radna snaga ukupnost svih radno sposobnih ljudi u nekoj zajednici; skup ljudi koji su plaćeni za svoj rad;

radna škola smjer u pedagogiji koji zagovara približavanje nastave i odgojnog sustava općem procesu rada bez verbalizma i knjiških metoda;

radna zajednica svi zaposleni (radnici i službenici) u jednom poduzeću ili ustanovi;

radni dan vrijeme koje se provodi na radu u jednom danu;

radni jezik jezik na kojem se odvija rad nekog tijela ili konferencije;

radni odnos odnos između posloprimca i privatnika, poduzeća, ustanove ili države, kao poslodavca; skup prava i obveza koji jest (ili bi trebao biti) reguliran individualnim ili kolektivnim ugovorom;

radni posjet dipl. posjet visokih državnih predstavnika stranoj zemlji, koji ima neslužbeni, radni značaj bez ceremonijala i protokolarnih elemenata;

radni spor spor između radnika i poslodavca oko ugovorenih ili zakonskih prava i obveza nastao iz radnog odnosa;

radni staž vrijeme, ob. mjereno godinama, koje treba provesti na radu da bi se stekla neka prava koja iz toga proizlaze (godišnji odmor, mirovina itd.), vrijeme provedeno u radnom odnosu;

radno pravo skup pravnih propisa koji uređuju radne odnose između posloprimca i poslodavca;

radno vrijeme pravnim propisima ili sporazumom utvrđeno vrijeme u kojem je radnik dužan osobno obavljati određeni posao

Marina Paradžik, 5. d

PODINA

pejor. od pod [ta neravna podina]

v. pod

1.            donja, ob. vodoravna površina prostorije po kojoj se hoda; podnica

2.            pren. ravna površina terena

Marina Paradžik, 5. d

DURALUMINIJ

kem. slitina aluminija i manjih količina bakra, mangana i magnezija izuzetne čvrstoće (zbog koje se osobito rabi u avionskoj i brodograđevnoj industriji) (krat. dural)

Marina Paradžik, 5. d

OMACITI

hip. donijeti na svijet mačiće, mace (o mački); okotiti (se)

Marina Paradžik, 5. d

RAZRJEŠIVATI

(nesvršeni glagol)

v. razriješiti

1.            dati odgovor na što; odgonetnuti, rasplesti, raščistiti, riješiti

2.            smijeniti, ukloniti s položaja [razriješiti dužnosti (koga)]

Marina Paradžik, 5. d

JEDNOJAJČANI

koji potječe iz jednog (istog) jajeta [jednojajčani blizanci]

Fran Klarić, 4. b

TAMA

1.            odsutnost, nepostojanje svjetla, stanje bez svjetla; mrak, tma

2.            a. pren. ono što je davno zaboravljeno, doba o kojem se malo zna ili pamti b. nemanje životne radosti, vedrine; čamotinja, žalost

3.            zaostalost, neznanje, neprosvijećenost, neobaviještenost; mrak

Anto Ravlić, 4. b

PISMENI

1. razg. zadaća koja se piše u toku nastave

2. određeni pridjev od pismen:  1. koji je izražen, iskazan pismom, napisan; pisan [pismeni iskaz; pismena potvrda; pismena zadaća] 2.a. koji umije, zna čitati i pisati [pismen čovjek] b. koji zna sadržajno i potkrijepljeno pravilno pisati i govoriti

Ivona Darojković, 5. a

REALAC

učenik realke, realne gimnazije

Leonardo Vurbić, 4. b

KRIPTA

1.            pov. podzemni hodnik sa svodovima ili s ćelijama

2.            kršć. nadsvođena prostorija ili skriveni prostor, smješten ispod glavnog prostora crkve koji su vjernici upotrebljavali kao mjesto za ukapanje (često mučenika) i ponekad za molitvu

3.            (mn) anat. udubljenja sluznice

Leonardo Vurbić, 4. b

PRIDONOSITI

(nesvršeni glagol)

v. pridonijeti

pridonijeti; djelovanjem olakšati, potpomoći, pružiti pomoć

Marina Paradžik, 5. d

JEDNOCJEVAN

koji ima samo jednu cijev

v. cijev

izduženi šuplji predmet kružna presjeka, kroz koji se što provodi, obično nesavitljiv i s otvorom na jednoj ili objema stranama [plinska cijev; vodovodna cijev; puščana cijev; bešavna cijev; cijev za polijevanje]

∆ katodna cijev fiz. elektronska cijev u kojoj se katodnim zračenjem proizvode rojevi elektrona za, npr., stvaranje televizijske slike na fluorescentnom zaslonu;

mokraćna cijev anat. cijev koja odvodi mokraću iz mokraćnog mjehura

Lana Burušić, 5. d

PRIHRANJIVATI

(nesvršeni glagol)

v. prihraniti

dodati potrebnu količinu hrane do najpovoljnije mjere za rast, postizanje težine itd.; dohranjivati (o dojenčadi, biljkama i životinjama)

∆ prihraniti zemljište agr. dodati potrebne sastojke zemlji koja se obrađuje

Marina Paradžik, 5. d

MJEŠAVINA

ono što je nastalo miješanjem; smjesa

Marina Paradžik, 5. d

PODIGNUTI

1.            a. postaviti na viši položaj; premjestiti na više mjesto, nagore [podignuti zastavu] b. pružiti uvis [podignuti ruku]

2.            uzeti, pokupiti ono što leži na tlu [podignuti sa zemlje]

3.            (se) a. uspraviti se tijelom b. dižući se ustati c. protegnuti se [podignuti na prste]

4.            staviti u uobičajeni položaj nešto što je palo

5.            pomoći onome koji je pao da ustane

6.            pren. dovesti koga do zrelosti, do samostalnosti; odgojiti [podignuti dijete]

7.            pokrenuti, potaknuti na aktivnost, oduševiti koga za što [podignuti masu govorom]

8.            pobuniti

9.            izgraditi, sagraditi, načiniti [podignuti kuću]

10.          pren. a. dati kome viši stupanj, učiniti važnijim, vrednijim, značajnijim; uzdići, uzvisiti b. ojačati, osokoliti [podignuti raspoloženje]

11.          otkriti, skinuti ono čime je što poklopljeno ili pokriveno [podignuti poklopac; podignuti pokrivač; podignuti veo]

12.          pravn. pokrenuti postupak [podignuti tužbu]

Leonardo Vurbić 4. b

RAVNINA

1.            neomeđena površina bez zakrivljenosti

2.            mat. jedan od osnovnih geometrijskih pojmova, intuitivno beskonačna ravna ploha određena s bilo koje tri točke koje ne pripadaju jednom pravcu

Anto Ravlić, 4. b

OTRESTI

1.            (što) a. tresući ukloniti što iz čega [otresti krpu od prašine] b. tresući učiniti da plod padne s grane [otresti orahe]

2.            pren. a. (se čega) otarasiti se, osloboditi se b. (se na koga) izderati se na koga; obratiti se kome grubim riječima i povišenim tonom

Marina Paradžik, 5. d

SPECIJALNOST

1.            uža struka, uže stručno područje

2.            posebna vještina, spretnost ili znanje o čemu [specijalnost su mu precizni strojevi]

Bernard Marković, 4. b

MARKICA

1.            dem. i hip. od marka

2.            (+ potenc.) a. naljepnica b. posebno izrađena oznaka, ob. kao dokaz neke obavljene radnje, plaćene članarine itd.

Leonardo Vurbić, 4. b

PREPUSTITI

1.            (što, komu) a. ustupiti kome što, ostaviti da tko raspolaže čime b. ostaviti koga da radi što i kako hoće

2.            (se komu/čemu) predati se, prestati se opirati [prepustiti se lošim utjecajima; prepustiti se stihiji]

Magdalena Balog-Matak, 4. b