preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Stjepan Radić" Božjakovina

Riječ dana 2017./2018.

Ruka

Autor: Administrator , 11. 5. 2017.

rúka ž D L rúci, N mn rẉke, G rȕkū/-ā razg.

Definicija

1.    anat. a. jedan od gornjih udova ljudskog tijela od ramena do vrhova prstiju [lijeva ili desna ruka] b. šaka (od zglavka do prstiju) [baciti ispod ruke, sport u boćanju baciti boću tako da vanjski dio šake dolazi naprijed, opr. baciti iz ruke tako da dlan dođe naprijed; držati se za ruke u hodu i sl. uhvatiti se međusobno šakama tako da se dlanovi i prsti dodiruju]

2.    rad uložen u proizvod, posao [platiti ruke]

3.    sloj pri bojenju [dati prvu ruku]; premaz

4.    ispomoć, pomoć [desna ruka]

5.    izvor informacija [iz prve ruke; iz druge ruke]

Noa Car , 11. 5. 2017.

Sintagma u nastavku.

Frazeologija

⃟ biti na dohvat ruke biti blizu, pristupačan (u smislu udaljenosti);
biti pri ruci pomoći, pomagati;
biti u dobrim rukama/biti u lošim rukama biti liječen, odgajan, vođen, njegovan, stručno vođen itd. dobro/loše;
biti vezanih rukuv. vezati ⃟;
biti sretne ruke imati u svemu uspjeha;
blizu, nadohvat ruke biti blizu, ne biti daleko;
čiste ruke (imati)čistih ruku (biti) biti pošten, ispravan;
čvrsta ruka onaj koji čvrsto provodi vlast;
daj rukama uzmi nogama situacija kad se mora dati ili sudjelovati u velikim iznosima, a kad se dobiva onda se dobiva mali dio, ob. u raznim širim familijarnim obzirima, kumstvima, službenim odnosima, dobrotvornim priredbama i sl.;
dao bih ruku u vatru (desnicu ruku)/ne bih dao ruku u vatru siguran sam, jamčim, ni najmanje ne sumnjam, usp. dajem glavu, v. dati ⃟, opr. nisam siguran, ne jamčim, sumnjam;
dati kruh u ruke učiniti da tko samostalno zarađuje, spremiti ga za život, postaviti ga na noge;
dati na ruku (na ruke) isplatiti u gotovini, dati gotov novac (za razliku od čekova itd.);
dati u ruke (što) predati, povjeriti nekome da rukovodi;
desna ruka (biti, postati) oslonac, glavna pomoć;
dignuti ruke od koga, od čega napustiti koga kao nepopravljivog, odustati od čega;
dignuti ruku na koga udariti, fizički napasti;
dignuti ruku na sebe pokušati ili izvršiti samoubojstvo;
dočekati raširenih rukū (koga) dočekati vrlo srdačno, jako susretljivo primiti koga u službeni ili privatni posjet;
doći praznih ruku doći u posjet bez prikladne pažnje u obliku cvijeća, nekog dara ili onoga što traže prilike po običaju u određenom sloju društva (npr. neki predmet za mladi par koji osniva obitelj);
doći u ruku dospjeti u domet čije vlasti;
držati konce u svojim rukama kontrolirati posao, situaciju;
držati ruku (na čemu)v. šapa ⃟;
držati uzde u svojim rukama biti gospodar, zapovijedati;
fina ruka konačna obrada površine čega, nanošenje posljednjeg sloja laka, cizeliranje itd.;
golih ruku bez ičega, bez ikakva predmeta u rukama (prilikom borbe i sl.);
ići na ruku pomagati;
ići od ruke obavljati bez teškoća, s uspjehom neki posao [pletenje mi ide od ruke];
ići podruku (pod ruku) s kim 1. dosl. hodajući držati (ili biti držan) jednom rukom lakat ili nadlakticu drugoga (onako kako se drže osobe različitih spolova i ob. dvije osobe ženskoga spola ili osobe muškoga spola u povjerljivijem razgovoru) 2. pren. raditi isto što i netko drugi u smislu društvenog djelovanja, provođenja političkih planova itd. [mogu oni pričati o svojim idejama što hoće, ali kad se radi o interesima, onda idu podruku];
imaš ruke (u situaciji kad se želi upozoriti nekoga, ob. oštrije, da može izvršiti sam neku praktičnu radnju bez tuđe pomoći) [uzmi kuhaču, promiješaj lijepo, imaš ruke];
imati duge ruke pren. dosegnuti, dohvatiti (o sili kojom raspolažu vlastodršci, osvetnici itd.);
imati laku (tešku) ruku 1. pri udarcu izazivati lakše (teže) boli i sl. 2. pri radu ne zadavati (zadavati) bol, raditi bezbolno (bolno) zavisno od spretnosti ruke (zubar itd.);
imati pune ruke posla biti vrlo zauzet poslom;
imati što u rukama imati što kao dokaz, potrebu, opravdanje čega;
imati zlatne ruke biti vrlo vješt i učinkovit u poslu koji se obavlja rukama;
ispod ruke kupiti, prodati izvan normalnog trgovačkog poslovanja;
(is)pustiti iz ruke (ruku) (iz)gubiti, propustiti što čime se raspolagalo;
iz druge, treće ruke preko posrednika;
izmaknuti se komu iz ruku ne dobiti, propustiti, izgubiti;
iz prve ruke (saznati i sl.) iz samoga izvora, bez posrednika;
iz ruke u ruku (ići i sl.) ići od jednog do drugog, mijenjati vlasnika;
izvan ruke (biti, nalaziti se) na udaljenom i zabitom mjestu;
kao rukom odmah, smjesta [bolest nestala kao rukom (odnesena)];
kao rukom odneseno lako je prošlo (o bolesti);
lake ruke izdašno, olako (baciti, potrošiti);
ljubim ruke arh. građanski pozdrav u tradicionalnom vrlo uglađenom ophođenju (damama u odlasku i dolasku);
na brzu ruku brzo, hitro;
na dohvat ruke vrlo blizu;
na ruku (dobiti, primiti) dobiti, primiti čisto, neto (kad se oduzmu svi odbici);
na svoju ruku 1. biti osobenjak 2. bez ičije suglasnosti, bez odobrenja, bez pitanja;
nositi na rukama koga previše činiti (za koga);
objema rukama (davati, poklanjati) mnogo, izdašno, obilno (davati, poklanjati);
(dati komu) odriješene ruke dati komu sva ovlaštenja;
odmahivati rukom biti ravnodušan;
od svake ruke svakakvih, kojekakvih, raznih, različitih [bilo ih je od svake ruke ali su svi bili koštunjavi i navikli na šumske poslove];
(o)krvaviti ruke biti umiješan u ubojstvo;
poći (polaziti) za rukom (komu) imati uspjeha u čemu, uspjeti/uspijevati;
praznih ruku (ostati) bez dobitka;
prati ruke skidati sa sebe odgovornost;
prati (i sl.) na ruke prati ručno, opr. prati strojno, u stroju;
predati na ruke predati upravo onome kome je namijenjeno, kome je adresirano i sl.;
prijeći u druge (treće itd.) ruke promijeniti vlasnika;
primiti (što) raširenih rukū vrlo rado primiti, jedva dočekati da se što dobije (npr. novac, pismo, dobra pismena ili usmena vijest);
pri ruci (imati, biti) imati na raspolaganju, raspolagati;
prljati ruke raditi što nedostojno, nečasno;
proći deset (sto, tisuću/hiljadu, milijun, milijardu) ruku vrlo mnogo, ne zna se koliko, bezbroj [droga prođe deset ruku dok dođe na ulicu];
prljave ruke (imati) ne biti pošten, biti sklon krađi, krasti;
proći kroz čije ruke proći obradu, proći stručni sud, instanciju;
pružiti ruku (komu) nuditi kome prijateljstvo, pomoć, pomagati;
prvu ruku (dati) nanijeti prvi sloj boje;
raširenih ruku primiti dočekati koga s dobrodošlicom;
ruka ruku mije oni koji imaju zajedničke interese i ovise jedni o drugima, uzajamno se pomažu;
rukama i nogama svim snagama (raditi na čemu, boriti se i sl.);
rukom o ruku vrlo brzo, u trenutku (slika udarca dlanom o dlan);
ruku na srce otvoreno, iskreno govoreći (slika pokreta);
(k) sebi ruke ostavi to, to nije tvoje;
srednje ruke 1. srednjeg imovnog stanja [seljak srednje ruke2. deprec. iron. osrednji, osrednjeg znanja, dometa u shvaćanju, slabe reputacije [stručnjak srednje ruke];
staviti ruku (na što) posegnuti za čim;
srednje ruke osrednje vrijednosti, prosječan;
svi te gledaju u ruke moraš paziti da se ne osramotiš, jer kad se čine neki posjeti pazi se što je tko donio i zamjera se ako ne donese;
(biti) široke rukē biti izdašan u darovima, biti galantan, ponašati se gospodski u davanju milostinje ili potpore pojedinim ljudima ili u javne svrhe;
teške je ruke 1. nevješt je, ne ide mu lako posao koji obavlja 2. ima jak, snažan udarac;
tražiti ruku djevojke prositi, željeti je oženiti;
tvrde je ruke teško daje novac, odveć je štedljiv, škrt;
u Božje ruke stavimo, metnimo u Božje ruke, povjerimo Bogu, Bog će odlučiti;
u najbolju ruku u najboljem slučaju;
uhvatiti jednu, dvije ruke pom. smanjiti površinu jedra na pola ili na trećinu već prema snazi vjetra;
u jednu ruku (često korelativno u jednu ruku, a u drugu ruku govornik sabire sve okolnosti koje govore u prilog budućem zaključku) = u neku ruku, s jedne strane... s druge strane, prvo... drugo [u jednu ruku to se isplati kao dugotrajna investicija, u drugu ruku traži mnogo odricanja (pa se možda ne isplati kad se odmjeri jedno i drugo)];
u najmanju ruku u zn. minimuma onoga što znači riječ na koju se odnosi [on je u najmanju ruku dobrostojeći čovjek, da ne kažemo bogat];
u neku ruku na neki način, unekoliko;
uzeti u (svoje) ruke primiti na sebe (kao svoju brigu), zavladati




VAŽNO!!!

ZA OSMAŠE

UPISI U PRVI RAZRED

POPIS UDŽBENIKA

RASPORED LEKTIRE

VRIJEME INFORMACIJA

Potvrda o školovanju

NATJEČAJI ZA POSAO

Ova web stranica koristi kolačiće (eng. cookies) radi pružanja boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Više informacija o tome možete pronaći u Pravilniku o zaštiti podataka.

POLITIKA PRIVATNOSTI

  

U školskoj godini 2023./2024. naša škola sudjeluje u dvogodišnjem međunarodnom Erasmus+ projektu ‘Solidarity is About Youth - SAY’/‘p.s. Pokreni solidarnost!’ koji se paralelno održava u Hrvatskoj, Španjolskoj, Sloveniji, Italiji, Francuskoj i Poljskoj. Cilj projekta je obogatiti nastavu građanskog odgoja i obrazovanja, a s učenicima obraditi teme solidarnosti, siromaštva, nejednakosti, diskriminacije, ljudskih prava te suvremene svjetske izazove i to kroz obradu fotografija i pisanje osvrta. Fotografije koje će učenici analizirati prednji su dio razglednice koju će poslati svojim sugrađanima, poput “poruka u boci” s ciljem pokretanja dijaloga o solidarnosti s lokalnom zajednicom - odgovorite im! Tijek projekta možete pratiti na: https://www.fraternity-card.eu/ U Hrvatskoj projekt vodi Centar za mirovne studije, a našoj školi koordinatorica je Ivana Kosko. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske Unije iz programa Erasmus+.

RASPORED ZVONA
JELOVNIK

Za pregled jelovnika klikni OVDJE.

Oglasna ploča
RODITELJSKI SASTANCI
19.04.2024. 14:27
RODITELJSKI 1. A PŠL
Roditeljski sastanak 1.a razreda Područne škole održat će se 23. travnja 2024. s početkom u 18 sati u učionici 1.a u Lupoglavu.  Razrednica Danijela Knežević

19.04.2024. 13:25
RODITELJSKI 5. RAZREDI
3. roditeljski sastanak 5. razreda održat će se u srijedu, 24. 4. 2024., u 18.50 u blagavaonici škole. Prvi dio roditeljskog sastanka bit će zajednički za sve roditelje učenika 5. razreda. Razrednici

18.04.2024. 14:34
RODITELJSKI ŠESTIH RAZREDA
Roditeljski sastanak šestih razreda održat će se u ponedjeljak, 22. 4. 2024. god. u 18,50h u školskoj blagovaonici.  Tema sastanka je organizacija jednodnevnog izleta za učenika na otok Krk. Razrednice

VIJESTI IZ LUPOGLAVA
01.03.2024. 15:07
VRLO GLADNA GUSJENICA U 1. A
Kako naučiti dane u tjednu bez muke i stresa? Putem zanimljivog štiva koje učenike poučava o prirodnom fenomenu transformacije gusjenice u leptira, uči djecu dane u tjednu, ali i nazive raznih namirnica i hrane. Učenici 1. a razreda područne škole Lupoglav poslušali su priču „Vrlo gladna gusjenica“ Erica Carlea. Nakon zajedničkog razgovora uslijedio je stvaralački rad. Svaki dan u tjednu nešto se događalo s našom gladnom gusjenicom koja se na kraju priče pretvorila u predivnog lektira. Učenici su ilustrirali dijelove priče koje su izvukli iz čarobnog šešira priča, a svaki ilustrirani dio dobio je i svoj zvučni zapis - svaki učenik čitao je dio priče koji je i ilustrirao. Učenici su se susreli i s izradom digitalne slikovnice u digitalnom alatu Bookcreator, a na svoj su rad jako ponosni kao i njihovi roditelji koji putem linka u svojim domovima čitaju slikovnicu koja je nastala u našoj maloj učionici. Slikovnicu možete pročitati / poslušati i vi! https://read.bookcreator.com/IoWmkxZpgY1tPRBlWzYt_36_5i0ko6oVwez59XdxTZk/V9il-zCfTwSTQBmcXwaGew

ZAHVALJUJEMO TVRTKI MONTING D.O.O. NA VELIKODUŠNOJ DONACIJI ZA

IZRADU SKULPTURE IGRA

U DVORIŠTU NAŠE ŠKOLE.

PROJEKTI
ZANIMLJIVOSTI
Crtice iz Lupoglava

CRTICE IZ LUPOGLAVA

Pročitajte radove naših malih novinara iz Lupoglava.

LISTA DOBRIH KNJIGA

Hrvatsko knjižničarsko društvo u suradnji s pedagozima, učiteljima i knjižničarima, svake godine izabire najbolje naslove za male knjigoljupce i njihove roditelje. Dosadašnje liste knjiga pogledajte OVDJE.

CMS za škole logo
Osnovna škola "Stjepan Radić" Božjakovina / Domaćinska 1, HR-10370 Božjakovina / os-stjepan-radic-bozjakovina.skole.hr / skola@os-stjepan-radic-bozjakovina.skole.hr
preskoči na navigaciju