Projekt Riječ dana zamišljen je kao poticaj učenicima na otkrivanje jezičnog blaga hrvatskog rječnika.
Učenici trećih razreda pronalaziti će nove riječi u tiskanom izdanju Hrvatskog rječnika,
istraživati rječnik na Hrvatskom jezičnom portalu i
uz pomoć učiteljica stvarati rečenice u kojima će te iste riječi pokušati pravilno upotrijebiti.
Kakvo smo sve "blago" otkrili pogledajte ovdje.
Projekt Riječ dana zamišljen je kao poticaj učenicima na otkrivanje jezičnog blaga hrvatskog rječnika.
Učenici trećih razreda pronalaziti će nove riječi u tiskanom izdanju Hrvatskog rječnika,
istraživati rječnik na Hrvatskom jezičnom portalu i
uz pomoć učiteljica stvarati rečenice u kojima će te iste riječi pokušati pravilno upotrijebiti.
Kakvo smo sve "blago" otkrili pogledajte ovdje.
Projekt Riječ dana zamišljen je kao poticaj učenicima na otkrivanje jezičnog blaga hrvatskog rječnika.
Učenici četvrtih razreda pronalaziti će nove riječi u tiskanom izdanju Hrvatskog rječnika, istraživati rječnik na Hrvatskom jezičnom portalu i uz pomoć učiteljica stvarati rečenice u kojima će te iste riječi pokušati pravilno upotrijebiti.
Kakvo smo sve "blago" otkrili pogledajte ovdje.
KOMENTAR NA PRIMJENU PROJEKTA RIJEČ DANA
U školskoj godini 2021./2022. sa svojim 4. a razredom provodila sam svakodnevno aktivnosti vezane uz projekt Riječ dana. Primijetila sam da učenici s interesom i samoinicijativno sudjeluju u projektu. Rado su odlazili u knjižnicu i samostalno koristili Hrvatski rječnik. Razvijali su timski rad pri otkrivanju značenja riječi. Koristili smo različite aktivnosti vezane uz otkrivanje značenja riječi: upotreba pri oblikovanju sintagmi, traženje riječi suprotnoga značenja, povezivali riječ s vlastitim iskustvom, neobične riječi pokušali oslikati, u tekstu zaokruživali riječ dana, stvarali nove riječi s korijenom zadane riječi, primjenjivali riječ zadanu kao temu u sastavku - stvaralaštvu, uočavali da su neke riječi složene od dvije riječi te su pokušavali složiti slične, igrali igre riječima koje smo sami smišljali, a osobito su ih interesirale riječi i rečenice prenesenog značenja.
Svjedoci smo slabe komunikacije učenika, bogatstvo rječnika im je loše, rečenice su kratke i nepotpune. Mnogi imaju poteškoća s čitanjem i pisanjem te razumijevanjem pročitanog. Izdvajanje novih i učenicima manje poznatih riječi, kurikulumom Hrvatskog jezika je ta aktivnost dobila na još većem značaju. Naime, još se veća pozornost negoli do sada posvećuje bogaćenju rječnika učenika, a čime se počinje već od prvog razreda. Prema ishodima koji se odnose na bogaćenje rječnika uočava se razina rasta aktivnosti kojima bi učenici trebali ostvariti zadane ishode: od razine traženja i uočavanja nepoznatih riječi do razine samostalnog traženja istih u rječniku hrvatskog jezika sve do njihove primjene u kontekstu.
Nakon provedenog projekta primijetila sam manje, ali značajne pomake što nam govori o korisnim stranama ovog projekta i da trebamo početi s projektom već u prvom razredu, prilagođavati aktivnosti dobi učenika te će korist dobivena ovim projektom biti još veća.
učiteljica Svemirka Mišković
RIJEČ DANA je projekt koji je započela knjižničarka Ida Bogadi iz OŠ Gustava Krkleca, Zagreb.
I ove godine, zbog vašeg velikog interesa ponovno sudjelujemo ovome projektu kako bi potaknuli učenike na rukovanje i snalaženje sa stručnom literaturom, te na usvajanje i ispravno korištenje hrvatskim jezičnim blagom.
OSNOVNE INFORMACIJE
Gdje: u školskoj knjižnici
Kad: iza drugog školskog sata (odmor)
Tko: prvi učenik/učenica koja uđe u školsku knjižnicu i želi izvući Riječ dana
Što: bira riječ otvarajući Rječnik hrvatskog jezika (nasumce otvori i prstom „ubode“ riječ)
I onda?
Onda se ta riječ, zajedno sa objašnjenjem istakne na panou ispred knjižnice i na web stranici škole, zajedno s imenom i prezimenom učenika koji ju je izvukao.
Kategorije učenika
Čuvar riječi je onaj/ona koji je preko 10 puta došao po Riječ dana
Sakupljač riječi je onaj/ona koji je došao 3 puta i više ali manje od 10 po Riječ dana.
Tragač je onaj/ona koji je došao svega 2 puta po Riječ dana.
Pamtitelj riječi: pobjednik/pobjednica na Skupu pamtitelja riječi.
Pamtiteljica riječi za 2017. godinu je Josipa Mandić.
Pamtiteljica riječi za 2018. godinu je Marsela Pratljačić.
Skup pamtitelja riječi se organizira početkom drugog polugodišta, a pristupaju oni koji žele pokušati zapamtiti što više riječi s popisa izvučenih riječi. Svi zainteresirani učenici budu pojedinačno i usmeno upitani za značenje pojedinih riječi s liste pred komisijom i pobjeđuje onaj/ona s najviše točnih odgovora.
Sve pronađene riječi možete pronaći u nastavku ove stranice. Značenja riječi koje učenici odaberu za riječ dana preuzimamo s Hrvatskog jezičnog portala.
Ruka
Autor: Administrator , 11. 5. 2017.
rúka ž 〈D L rúci, N mn rẉke, G rȕkū/-ā razg.〉 Definicija 1. anat. a. jedan od gornjih udova ljudskog tijela od ramena do vrhova prstiju [lijeva ili desna ruka] b. šaka (od zglavka do prstiju) [baciti ispod ruke, sport u boćanju baciti boću tako da vanjski dio šake dolazi naprijed, opr. baciti iz ruke tako da dlan dođe naprijed; držati se za ruke u hodu i sl. uhvatiti se međusobno šakama tako da se dlanovi i prsti dodiruju] 2. rad uložen u proizvod, posao [platiti ruke] 3. sloj pri bojenju [dati prvu ruku]; premaz 4. ispomoć, pomoć [desna ruka] 5. izvor informacija [iz prve ruke; iz druge ruke] Noa Car , 11. 5. 2017. Sintagma u nastavku.
biti pri ruci pomoći, pomagati;
biti u dobrim rukama/biti u lošim rukama biti liječen, odgajan, vođen, njegovan, stručno vođen itd. dobro/loše;
biti vezanih ruku, v. vezati ⃟;
biti sretne ruke imati u svemu uspjeha;
blizu, nadohvat ruke biti blizu, ne biti daleko;
čiste ruke (imati), čistih ruku (biti) biti pošten, ispravan;
čvrsta ruka onaj koji čvrsto provodi vlast;
daj rukama uzmi nogama situacija kad se mora dati ili sudjelovati u velikim iznosima, a kad se dobiva onda se dobiva mali dio, ob. u raznim širim familijarnim obzirima, kumstvima, službenim odnosima, dobrotvornim priredbama i sl.;
dao bih ruku u vatru (desnicu ruku)/ne bih dao ruku u vatru siguran sam, jamčim, ni najmanje ne sumnjam, usp. dajem glavu, v. dati ⃟, opr. nisam siguran, ne jamčim, sumnjam;
dati kruh u ruke učiniti da tko samostalno zarađuje, spremiti ga za život, postaviti ga na noge;
dati na ruku (na ruke) isplatiti u gotovini, dati gotov novac (za razliku od čekova itd.);
dati u ruke (što) predati, povjeriti nekome da rukovodi;
desna ruka (biti, postati) oslonac, glavna pomoć;
dignuti ruke od koga, od čega napustiti koga kao nepopravljivog, odustati od čega;
dignuti ruku na koga udariti, fizički napasti;
dignuti ruku na sebe pokušati ili izvršiti samoubojstvo;
dočekati raširenih rukū (koga) dočekati vrlo srdačno, jako susretljivo primiti koga u službeni ili privatni posjet;
doći praznih ruku doći u posjet bez prikladne pažnje u obliku cvijeća, nekog dara ili onoga što traže prilike po običaju u određenom sloju društva (npr. neki predmet za mladi par koji osniva obitelj);
doći u ruku dospjeti u domet čije vlasti;
držati konce u svojim rukama kontrolirati posao, situaciju;
držati ruku (na čemu), v. šapa ⃟;
držati uzde u svojim rukama biti gospodar, zapovijedati;
fina ruka konačna obrada površine čega, nanošenje posljednjeg sloja laka, cizeliranje itd.;
golih ruku bez ičega, bez ikakva predmeta u rukama (prilikom borbe i sl.);
ići na ruku pomagati;
ići od ruke obavljati bez teškoća, s uspjehom neki posao [pletenje mi ide od ruke];
ići podruku (pod ruku) s kim 1. dosl. hodajući držati (ili biti držan) jednom rukom lakat ili nadlakticu drugoga (onako kako se drže osobe različitih spolova i ob. dvije osobe ženskoga spola ili osobe muškoga spola u povjerljivijem razgovoru) 2. pren. raditi isto što i netko drugi u smislu društvenog djelovanja, provođenja političkih planova itd. [mogu oni pričati o svojim idejama što hoće, ali kad se radi o interesima, onda idu podruku];
imaš ruke (u situaciji kad se želi upozoriti nekoga, ob. oštrije, da može izvršiti sam neku praktičnu radnju bez tuđe pomoći) [uzmi kuhaču, promiješaj lijepo, imaš ruke];
imati duge ruke pren. dosegnuti, dohvatiti (o sili kojom raspolažu vlastodršci, osvetnici itd.);
imati laku (tešku) ruku 1. pri udarcu izazivati lakše (teže) boli i sl. 2. pri radu ne zadavati (zadavati) bol, raditi bezbolno (bolno) zavisno od spretnosti ruke (zubar itd.);
imati pune ruke posla biti vrlo zauzet poslom;
imati što u rukama imati što kao dokaz, potrebu, opravdanje čega;
imati zlatne ruke biti vrlo vješt i učinkovit u poslu koji se obavlja rukama;
ispod ruke kupiti, prodati izvan normalnog trgovačkog poslovanja;
(is)pustiti iz ruke (ruku) (iz)gubiti, propustiti što čime se raspolagalo;
iz druge, treće ruke preko posrednika;
izmaknuti se komu iz ruku ne dobiti, propustiti, izgubiti;
iz prve ruke (saznati i sl.) iz samoga izvora, bez posrednika;
iz ruke u ruku (ići i sl.) ići od jednog do drugog, mijenjati vlasnika;
izvan ruke (biti, nalaziti se) na udaljenom i zabitom mjestu;
kao rukom odmah, smjesta [bolest nestala kao rukom (odnesena)];
kao rukom odneseno lako je prošlo (o bolesti);
lake ruke izdašno, olako (baciti, potrošiti);
ljubim ruke arh. građanski pozdrav u tradicionalnom vrlo uglađenom ophođenju (damama u odlasku i dolasku);
na brzu ruku brzo, hitro;
na dohvat ruke vrlo blizu;
na ruku (dobiti, primiti) dobiti, primiti čisto, neto (kad se oduzmu svi odbici);
na svoju ruku 1. biti osobenjak 2. bez ičije suglasnosti, bez odobrenja, bez pitanja;
nositi na rukama koga previše činiti (za koga);
objema rukama (davati, poklanjati) mnogo, izdašno, obilno (davati, poklanjati);
(dati komu) odriješene ruke dati komu sva ovlaštenja;
odmahivati rukom biti ravnodušan;
od svake ruke svakakvih, kojekakvih, raznih, različitih [bilo ih je od svake ruke ali su svi bili koštunjavi i navikli na šumske poslove];
(o)krvaviti ruke biti umiješan u ubojstvo;
poći (polaziti) za rukom (komu) imati uspjeha u čemu, uspjeti/uspijevati;
praznih ruku (ostati) bez dobitka;
prati ruke skidati sa sebe odgovornost;
prati (i sl.) na ruke prati ručno, opr. prati strojno, u stroju;
predati na ruke predati upravo onome kome je namijenjeno, kome je adresirano i sl.;
prijeći u druge (treće itd.) ruke promijeniti vlasnika;
primiti (što) raširenih rukū vrlo rado primiti, jedva dočekati da se što dobije (npr. novac, pismo, dobra pismena ili usmena vijest);
pri ruci (imati, biti) imati na raspolaganju, raspolagati;
prljati ruke raditi što nedostojno, nečasno;
proći deset (sto, tisuću/hiljadu, milijun, milijardu) ruku vrlo mnogo, ne zna se koliko, bezbroj [droga prođe deset ruku dok dođe na ulicu];
prljave ruke (imati) ne biti pošten, biti sklon krađi, krasti;
proći kroz čije ruke proći obradu, proći stručni sud, instanciju;
pružiti ruku (komu) nuditi kome prijateljstvo, pomoć, pomagati;
prvu ruku (dati) nanijeti prvi sloj boje;
raširenih ruku primiti dočekati koga s dobrodošlicom;
ruka ruku mije oni koji imaju zajedničke interese i ovise jedni o drugima, uzajamno se pomažu;
rukama i nogama svim snagama (raditi na čemu, boriti se i sl.);
rukom o ruku vrlo brzo, u trenutku (slika udarca dlanom o dlan);
ruku na srce otvoreno, iskreno govoreći (slika pokreta);
(k) sebi ruke ostavi to, to nije tvoje;
srednje ruke 1. srednjeg imovnog stanja [seljak srednje ruke] 2. deprec. iron. osrednji, osrednjeg znanja, dometa u shvaćanju, slabe reputacije [stručnjak srednje ruke];
staviti ruku (na što) posegnuti za čim;
srednje ruke osrednje vrijednosti, prosječan;
svi te gledaju u ruke moraš paziti da se ne osramotiš, jer kad se čine neki posjeti pazi se što je tko donio i zamjera se ako ne donese;
(biti) široke rukē biti izdašan u darovima, biti galantan, ponašati se gospodski u davanju milostinje ili potpore pojedinim ljudima ili u javne svrhe;
teške je ruke 1. nevješt je, ne ide mu lako posao koji obavlja 2. ima jak, snažan udarac;
tražiti ruku djevojke prositi, željeti je oženiti;
tvrde je ruke teško daje novac, odveć je štedljiv, škrt;
u Božje ruke stavimo, metnimo u Božje ruke, povjerimo Bogu, Bog će odlučiti;
u najbolju ruku u najboljem slučaju;
uhvatiti jednu, dvije ruke pom. smanjiti površinu jedra na pola ili na trećinu već prema snazi vjetra;
u jednu ruku (često korelativno u jednu ruku, a u drugu ruku govornik sabire sve okolnosti koje govore u prilog budućem zaključku) = u neku ruku, s jedne strane... s druge strane, prvo... drugo [u jednu ruku to se isplati kao dugotrajna investicija, u drugu ruku traži mnogo odricanja (pa se možda ne isplati kad se odmjeri jedno i drugo)];
u najmanju ruku u zn. minimuma onoga što znači riječ na koju se odnosi [on je u najmanju ruku dobrostojeći čovjek, da ne kažemo bogat];
u neku ruku na neki način, unekoliko;
uzeti u (svoje) ruke primiti na sebe (kao svoju brigu), zavladati
Ruka
Autor: Administrator , 11. 5. 2017.
rúka ž 〈D L rúci, N mn rẉke, G rȕkū/-ā razg.〉 Definicija 1. anat. a. jedan od gornjih udova ljudskog tijela od ramena do vrhova prstiju [lijeva ili desna ruka] b. šaka (od zglavka do prstiju) [baciti ispod ruke, sport u boćanju baciti boću tako da vanjski dio šake dolazi naprijed, opr. baciti iz ruke tako da dlan dođe naprijed; držati se za ruke u hodu i sl. uhvatiti se međusobno šakama tako da se dlanovi i prsti dodiruju] 2. rad uložen u proizvod, posao [platiti ruke] 3. sloj pri bojenju [dati prvu ruku]; premaz 4. ispomoć, pomoć [desna ruka] 5. izvor informacija [iz prve ruke; iz druge ruke] Noa Car , 11. 5. 2017. Sintagma u nastavku.
biti pri ruci pomoći, pomagati;
biti u dobrim rukama/biti u lošim rukama biti liječen, odgajan, vođen, njegovan, stručno vođen itd. dobro/loše;
biti vezanih ruku, v. vezati ⃟;
biti sretne ruke imati u svemu uspjeha;
blizu, nadohvat ruke biti blizu, ne biti daleko;
čiste ruke (imati), čistih ruku (biti) biti pošten, ispravan;
čvrsta ruka onaj koji čvrsto provodi vlast;
daj rukama uzmi nogama situacija kad se mora dati ili sudjelovati u velikim iznosima, a kad se dobiva onda se dobiva mali dio, ob. u raznim širim familijarnim obzirima, kumstvima, službenim odnosima, dobrotvornim priredbama i sl.;
dao bih ruku u vatru (desnicu ruku)/ne bih dao ruku u vatru siguran sam, jamčim, ni najmanje ne sumnjam, usp. dajem glavu, v. dati ⃟, opr. nisam siguran, ne jamčim, sumnjam;
dati kruh u ruke učiniti da tko samostalno zarađuje, spremiti ga za život, postaviti ga na noge;
dati na ruku (na ruke) isplatiti u gotovini, dati gotov novac (za razliku od čekova itd.);
dati u ruke (što) predati, povjeriti nekome da rukovodi;
desna ruka (biti, postati) oslonac, glavna pomoć;
dignuti ruke od koga, od čega napustiti koga kao nepopravljivog, odustati od čega;
dignuti ruku na koga udariti, fizički napasti;
dignuti ruku na sebe pokušati ili izvršiti samoubojstvo;
dočekati raširenih rukū (koga) dočekati vrlo srdačno, jako susretljivo primiti koga u službeni ili privatni posjet;
doći praznih ruku doći u posjet bez prikladne pažnje u obliku cvijeća, nekog dara ili onoga što traže prilike po običaju u određenom sloju društva (npr. neki predmet za mladi par koji osniva obitelj);
doći u ruku dospjeti u domet čije vlasti;
držati konce u svojim rukama kontrolirati posao, situaciju;
držati ruku (na čemu), v. šapa ⃟;
držati uzde u svojim rukama biti gospodar, zapovijedati;
fina ruka konačna obrada površine čega, nanošenje posljednjeg sloja laka, cizeliranje itd.;
golih ruku bez ičega, bez ikakva predmeta u rukama (prilikom borbe i sl.);
ići na ruku pomagati;
ići od ruke obavljati bez teškoća, s uspjehom neki posao [pletenje mi ide od ruke];
ići podruku (pod ruku) s kim 1. dosl. hodajući držati (ili biti držan) jednom rukom lakat ili nadlakticu drugoga (onako kako se drže osobe različitih spolova i ob. dvije osobe ženskoga spola ili osobe muškoga spola u povjerljivijem razgovoru) 2. pren. raditi isto što i netko drugi u smislu društvenog djelovanja, provođenja političkih planova itd. [mogu oni pričati o svojim idejama što hoće, ali kad se radi o interesima, onda idu podruku];
imaš ruke (u situaciji kad se želi upozoriti nekoga, ob. oštrije, da može izvršiti sam neku praktičnu radnju bez tuđe pomoći) [uzmi kuhaču, promiješaj lijepo, imaš ruke];
imati duge ruke pren. dosegnuti, dohvatiti (o sili kojom raspolažu vlastodršci, osvetnici itd.);
imati laku (tešku) ruku 1. pri udarcu izazivati lakše (teže) boli i sl. 2. pri radu ne zadavati (zadavati) bol, raditi bezbolno (bolno) zavisno od spretnosti ruke (zubar itd.);
imati pune ruke posla biti vrlo zauzet poslom;
imati što u rukama imati što kao dokaz, potrebu, opravdanje čega;
imati zlatne ruke biti vrlo vješt i učinkovit u poslu koji se obavlja rukama;
ispod ruke kupiti, prodati izvan normalnog trgovačkog poslovanja;
(is)pustiti iz ruke (ruku) (iz)gubiti, propustiti što čime se raspolagalo;
iz druge, treće ruke preko posrednika;
izmaknuti se komu iz ruku ne dobiti, propustiti, izgubiti;
iz prve ruke (saznati i sl.) iz samoga izvora, bez posrednika;
iz ruke u ruku (ići i sl.) ići od jednog do drugog, mijenjati vlasnika;
izvan ruke (biti, nalaziti se) na udaljenom i zabitom mjestu;
kao rukom odmah, smjesta [bolest nestala kao rukom (odnesena)];
kao rukom odneseno lako je prošlo (o bolesti);
lake ruke izdašno, olako (baciti, potrošiti);
ljubim ruke arh. građanski pozdrav u tradicionalnom vrlo uglađenom ophođenju (damama u odlasku i dolasku);
na brzu ruku brzo, hitro;
na dohvat ruke vrlo blizu;
na ruku (dobiti, primiti) dobiti, primiti čisto, neto (kad se oduzmu svi odbici);
na svoju ruku 1. biti osobenjak 2. bez ičije suglasnosti, bez odobrenja, bez pitanja;
nositi na rukama koga previše činiti (za koga);
objema rukama (davati, poklanjati) mnogo, izdašno, obilno (davati, poklanjati);
(dati komu) odriješene ruke dati komu sva ovlaštenja;
odmahivati rukom biti ravnodušan;
od svake ruke svakakvih, kojekakvih, raznih, različitih [bilo ih je od svake ruke ali su svi bili koštunjavi i navikli na šumske poslove];
(o)krvaviti ruke biti umiješan u ubojstvo;
poći (polaziti) za rukom (komu) imati uspjeha u čemu, uspjeti/uspijevati;
praznih ruku (ostati) bez dobitka;
prati ruke skidati sa sebe odgovornost;
prati (i sl.) na ruke prati ručno, opr. prati strojno, u stroju;
predati na ruke predati upravo onome kome je namijenjeno, kome je adresirano i sl.;
prijeći u druge (treće itd.) ruke promijeniti vlasnika;
primiti (što) raširenih rukū vrlo rado primiti, jedva dočekati da se što dobije (npr. novac, pismo, dobra pismena ili usmena vijest);
pri ruci (imati, biti) imati na raspolaganju, raspolagati;
prljati ruke raditi što nedostojno, nečasno;
proći deset (sto, tisuću/hiljadu, milijun, milijardu) ruku vrlo mnogo, ne zna se koliko, bezbroj [droga prođe deset ruku dok dođe na ulicu];
prljave ruke (imati) ne biti pošten, biti sklon krađi, krasti;
proći kroz čije ruke proći obradu, proći stručni sud, instanciju;
pružiti ruku (komu) nuditi kome prijateljstvo, pomoć, pomagati;
prvu ruku (dati) nanijeti prvi sloj boje;
raširenih ruku primiti dočekati koga s dobrodošlicom;
ruka ruku mije oni koji imaju zajedničke interese i ovise jedni o drugima, uzajamno se pomažu;
rukama i nogama svim snagama (raditi na čemu, boriti se i sl.);
rukom o ruku vrlo brzo, u trenutku (slika udarca dlanom o dlan);
ruku na srce otvoreno, iskreno govoreći (slika pokreta);
(k) sebi ruke ostavi to, to nije tvoje;
srednje ruke 1. srednjeg imovnog stanja [seljak srednje ruke] 2. deprec. iron. osrednji, osrednjeg znanja, dometa u shvaćanju, slabe reputacije [stručnjak srednje ruke];
staviti ruku (na što) posegnuti za čim;
srednje ruke osrednje vrijednosti, prosječan;
svi te gledaju u ruke moraš paziti da se ne osramotiš, jer kad se čine neki posjeti pazi se što je tko donio i zamjera se ako ne donese;
(biti) široke rukē biti izdašan u darovima, biti galantan, ponašati se gospodski u davanju milostinje ili potpore pojedinim ljudima ili u javne svrhe;
teške je ruke 1. nevješt je, ne ide mu lako posao koji obavlja 2. ima jak, snažan udarac;
tražiti ruku djevojke prositi, željeti je oženiti;
tvrde je ruke teško daje novac, odveć je štedljiv, škrt;
u Božje ruke stavimo, metnimo u Božje ruke, povjerimo Bogu, Bog će odlučiti;
u najbolju ruku u najboljem slučaju;
uhvatiti jednu, dvije ruke pom. smanjiti površinu jedra na pola ili na trećinu već prema snazi vjetra;
u jednu ruku (često korelativno u jednu ruku, a u drugu ruku govornik sabire sve okolnosti koje govore u prilog budućem zaključku) = u neku ruku, s jedne strane... s druge strane, prvo... drugo [u jednu ruku to se isplati kao dugotrajna investicija, u drugu ruku traži mnogo odricanja (pa se možda ne isplati kad se odmjeri jedno i drugo)];
u najmanju ruku u zn. minimuma onoga što znači riječ na koju se odnosi [on je u najmanju ruku dobrostojeći čovjek, da ne kažemo bogat];
u neku ruku na neki način, unekoliko;
uzeti u (svoje) ruke primiti na sebe (kao svoju brigu), zavladati
Ova web stranica koristi kolačiće (eng. cookies) radi pružanja boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Više informacija o tome možete pronaći u Pravilniku o zaštiti podataka.
U školskoj godini 2023./2024. naša škola sudjeluje u dvogodišnjem međunarodnom Erasmus+ projektu ‘Solidarity is About Youth - SAY’/‘p.s. Pokreni solidarnost!’ koji se paralelno održava u Hrvatskoj, Španjolskoj, Sloveniji, Italiji, Francuskoj i Poljskoj. Cilj projekta je obogatiti nastavu građanskog odgoja i obrazovanja, a s učenicima obraditi teme solidarnosti, siromaštva, nejednakosti, diskriminacije, ljudskih prava te suvremene svjetske izazove i to kroz obradu fotografija i pisanje osvrta. Fotografije koje će učenici analizirati prednji su dio razglednice koju će poslati svojim sugrađanima, poput “poruka u boci” s ciljem pokretanja dijaloga o solidarnosti s lokalnom zajednicom - odgovorite im! Tijek projekta možete pratiti na: https://www.fraternity-card.eu/ U Hrvatskoj projekt vodi Centar za mirovne studije, a našoj školi koordinatorica je Ivana Kosko. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske Unije iz programa Erasmus+.
RODITELJSKI 3. A
Roditeljski sastanak učenika 3. a razrednog odjela održat će se u utorak,14.5.2024. godine u 18 sati. Razrednica : Andreja Njegač
19.04.2024. 14:27
RODITELJSKI 1. A PŠL
Roditeljski sastanak 1.a razreda Područne škole održat će se 23. travnja 2024. s početkom u 18 sati u učionici 1.a u Lupoglavu. Razrednica Danijela Knežević
19.04.2024. 13:25
RODITELJSKI 5. RAZREDI
3. roditeljski sastanak 5. razreda održat će se u srijedu, 24. 4. 2024., u 18.50 u blagavaonici škole. Prvi dio roditeljskog sastanka bit će zajednički za sve roditelje učenika 5. razreda. Razrednici
18.04.2024. 14:34
RODITELJSKI ŠESTIH RAZREDA
Roditeljski sastanak šestih razreda održat će se u ponedjeljak, 22. 4. 2024. god. u 18,50h u školskoj blagovaonici. Tema sastanka je organizacija jednodnevnog izleta za učenika na otok Krk. Razrednice
VRLO GLADNA GUSJENICA U 1. A
Kako naučiti dane u tjednu bez muke i stresa? Putem zanimljivog štiva koje učenike poučava o prirodnom fenomenu transformacije gusjenice u leptira, uči djecu dane u tjednu, ali i nazive raznih namirnica i hrane. Učenici 1. a razreda područne škole Lupoglav poslušali su priču „Vrlo gladna gusjenica“ Erica Carlea. Nakon zajedničkog razgovora uslijedio je stvaralački rad. Svaki dan u tjednu nešto se događalo s našom gladnom gusjenicom koja se na kraju priče pretvorila u predivnog lektira. Učenici su ilustrirali dijelove priče koje su izvukli iz čarobnog šešira priča, a svaki ilustrirani dio dobio je i svoj zvučni zapis - svaki učenik čitao je dio priče koji je i ilustrirao. Učenici su se susreli i s izradom digitalne slikovnice u digitalnom alatu Bookcreator, a na svoj su rad jako ponosni kao i njihovi roditelji koji putem linka u svojim domovima čitaju slikovnicu koja je nastala u našoj maloj učionici. Slikovnicu možete pročitati / poslušati i vi! https://read.bookcreator.com/IoWmkxZpgY1tPRBlWzYt_36_5i0ko6oVwez59XdxTZk/V9il-zCfTwSTQBmcXwaGew
ZAHVALJUJEMO TVRTKI MONTING D.O.O. NA VELIKODUŠNOJ DONACIJI ZA
IZRADU SKULPTURE IGRA
U DVORIŠTU NAŠE ŠKOLE.
Hrvatsko knjižničarsko društvo u suradnji s pedagozima, učiteljima i knjižničarima, svake godine izabire najbolje naslove za male knjigoljupce i njihove roditelje. Dosadašnje liste knjiga pogledajte OVDJE.
